Blog

<h3>Slike govore više od tisuću riječi</h3>Ovdje ćemo progovoriti o tragediji armenskoga naroda prije stotinjak godina, ali samo preko slika jer one govore više od mnoštva tekstova o tom planiranom pomoru naroda koji je prvi u povijesti čovječanstva kršćanstvo priznao kao službenu vjeru.Koncem 19. i početkom 20. st. problemima opterećeno i prezaduženo Tursko Carstvo počelo se je raspadati što je dovelo do stvaranja mladoturskoga pokreta koji je na prvo mjesto stavljao islam kao odrednicu turskoga identiteta. To je pak značilo da onima koji nisu bili sultanove vjere ne će biti mjesta u novoj državi ili će, ako u njoj ostanu živjeti, biti građani drugoga reda. To se je prije svega odnosilo na drevne narode u okviru osmanske države: Armence, Asirce i Grke.Militantne mladoturske skupine, potpomognute turskom vojskom, pobile su više od milijun i pol Armenaca, poglavito u područjima zapadne Armenije. Armenski kršćani su ubijani i proganjani, vješani na gradskim trgovima, glave su im bile nabijane na kolac, djevojke i žene silovane i ubijane, sela su im spaljivana, domovi i crkve rušeni, čak su i nadgrobni spomenici s armenskim tekstom završavali u zidovima turskih štala i kokošinjaca.Slike iz jerevanskoga Muzeja (Instituta) genocida nad Armencima popraćene su ovdje kratkim tekstom. <figure id="figure-0p0f4wbhxmoco1br1"><img id="0p0f4wbhxmoco1br1" src="https://cdn.durable.co/blocks/34JOMex9wFMv40cGIHDxx88VefnXqbNYRfxu2L5izlb64hGVS9ks7ROGTODhrCAd.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Na trokrakim vješalima na nekom istambulskom trgu vise ugledni Armenci (lipanj 1915.). Ispred i iza vješala na stotine je radoznalih promatrača. Bilo bi zanimljivo znati kako ih se je dojmio taj prizor obješenih sugrađana." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/34JOMex9wFMv40cGIHDxx88VefnXqbNYRfxu2L5izlb64hGVS9ks7ROGTODhrCAd.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Na trokrakim vješalima na nekom istambulskom trgu vise ugledni Armenci (lipanj 1915.). Ispred i iza vješala na stotine je radoznalih promatrača. Bilo bi zanimljivo znati kako ih se je dojmio taj prizor obješenih sugrađana.<figure id="figure-xrvepdoskumoco22j3"><img id="xrvepdoskumoco22j3" src="https://cdn.durable.co/blocks/28z9ieukD2L8S2kuA1jeRVqSLWWVjVVsX8KzWAMZ5bxL0GXPFFYAR5ga7NJUaqIt.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Genocid Armenci1 1 Turski vojnici na križeve razapinju jednu armensku obitelj, dva muškarca i jednu ženu. Ruke i noge su im vezali, ostavljali su ih danima bez vode i hrane. Fotografija je snimljena u trenutku kad su armensku ženu podizali na križ, čak su joj i kosu odrezali. Turski vojnici užurbano izvršavaju nalog svojih zapovjednika." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/28z9ieukD2L8S2kuA1jeRVqSLWWVjVVsX8KzWAMZ5bxL0GXPFFYAR5ga7NJUaqIt.png" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Genocid Armenci1 1 Turski vojnici na križeve razapinju jednu armensku obitelj, dva muškarca i jednu ženu. Ruke i noge su im vezali, ostavljali su ih danima bez vode i hrane. Fotografija je snimljena u trenutku kad su armensku ženu podizali na križ, čak su joj i kosu odrezali. Turski vojnici užurbano izvršavaju nalog svojih zapovjednika.<figure id="figure-wo963des4pmoco2u5s"><img id="wo963des4pmoco2u5s" src="https://cdn.durable.co/blocks/27ckPPUFSWZCDCRHr1LuojxQni1pH0v6MgiWgHGNhui2c6epNAB8UjkJ8RDtf64K.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Na ovih osam križeva razapete su armenske djevojke i žene koje su prethodno silovane. Ruke i noge su im vezane, potpuno su gole. Fotografirane su nakon smrti jer su im glave klonule zajedno s dugom kosom." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/27ckPPUFSWZCDCRHr1LuojxQni1pH0v6MgiWgHGNhui2c6epNAB8UjkJ8RDtf64K.png" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Na ovih osam križeva razapete su armenske djevojke i žene koje su prethodno silovane. Ruke i noge su im vezane, potpuno su gole. Fotografirane su nakon smrti jer su im glave klonule zajedno s dugom kosom.<figure id="figure-bzan0tbmh9moco3fw3"><img id="bzan0tbmh9moco3fw3" src="https://cdn.durable.co/blocks/32DiZbeaqiJwjTrp6yJe3frCVhRbC5SazR2qCzTITAZ59uJ1yAlDUWPzDYIwXIoo.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Odrubljene armenske glave nabijene na kolce." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/32DiZbeaqiJwjTrp6yJe3frCVhRbC5SazR2qCzTITAZ59uJ1yAlDUWPzDYIwXIoo.png" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Odrubljene armenske glave nabijene na kolce.<figure id="figure-sfhjw5qhwmoco433i"><img id="sfhjw5qhwmoco433i" src="https://cdn.durable.co/blocks/2eE2xfPTsvmKk02bY6YSd4jY5iI3R4J8F2sFCav1I4nYfYfsLUXETCwZWwa1i0jF.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 1/1; object-position: 50% 100%;" data-corners="default" data-aspect="1:1" data-caption="Odrubljene glave armenskih profesora." data-positionx="50%" data-positiony="100%" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/2eE2xfPTsvmKk02bY6YSd4jY5iI3R4J8F2sFCav1I4nYfYfsLUXETCwZWwa1i0jF.png" data-mce-style="aspect-ratio: 1/1; object-position: 50% 100%;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Odrubljene glave armenskih profesora.<figure id="figure-3b4gz67z6nmoco4xo6"><img id="3b4gz67z6nmoco4xo6" src="https://cdn.durable.co/blocks/39NEBVHZ82ExxLrxqXfq2VWMgO3cFj4Btev7angidFmviEQMtlS3oa7PmVU85muC.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Armenci (žene, djeca i starci) koje je žive spalila turska vojska u selu Šejhalan." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/39NEBVHZ82ExxLrxqXfq2VWMgO3cFj4Btev7angidFmviEQMtlS3oa7PmVU85muC.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Armenci (žene, djeca i starci) koje je žive spalila turska vojska u selu Šejhalan.<figure id="figure-gup239dbqbmoco5v7q"><img id="gup239dbqbmoco5v7q" src="https://cdn.durable.co/blocks/21MvRQkT8KFr28Nw1KXHzdhcB1bFB87QU4Xur8maBR5FjGyDbkpKOmW7Cireypfe.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Armenska djeca pred prizorom spaljenih suseljana. S njima je i jedna žena s dvoje djece u naručju i još jedna djevojčica. Jedan dječak je donio i dvije lopate u namjeri da sahrane sve te lubanje i kosti u zajedničku grobnicu." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/21MvRQkT8KFr28Nw1KXHzdhcB1bFB87QU4Xur8maBR5FjGyDbkpKOmW7Cireypfe.png" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Armenska djeca pred prizorom spaljenih suseljana. S njima je i jedna žena s dvoje djece u naručju i još jedna djevojčica. Jedan dječak je donio i dvije lopate u namjeri da sahrane sve te lubanje i kosti u zajedničku grobnicu.<figure id="figure-j9z5yrfkomoco6j4d"><img id="j9z5yrfkomoco6j4d" src="https://cdn.durable.co/blocks/18GIRnzY4TuiVeYKvx3ysLtmI9yOO9NjGL0U1mkLXdy8g3neryTT0IlUnnikRrGS.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption=" Armenci na križnom putu." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/18GIRnzY4TuiVeYKvx3ysLtmI9yOO9NjGL0U1mkLXdy8g3neryTT0IlUnnikRrGS.png" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Armenci na križnom putu.<figure id="figure-1lxrw5cb3imoco742p"><img id="1lxrw5cb3imoco742p" src="https://cdn.durable.co/blocks/23QqHwOcDUOTdOJmKGcPx0IijmwyfhHuutkucZzGRen7MSBysrO2yRSzYCmFuHQD.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Deportacija Armenaca željezničkom prugom prema Bagdadu u stočnim vagonima." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/23QqHwOcDUOTdOJmKGcPx0IijmwyfhHuutkucZzGRen7MSBysrO2yRSzYCmFuHQD.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Deportacija Armenaca željezničkom prugom prema Bagdadu u stočnim vagonima.<figure id="figure-8eonrrtj7bmoco7okx"><img id="8eonrrtj7bmoco7okx" src="https://cdn.durable.co/blocks/1f4jAOs5fphIVRnHhZ3Sw7enfmeXqidq5MWIdHAezFQJiAZGfUBgs0orv6zrOvyi.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Armenski seljaci na putu u izgnanstvo." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/1f4jAOs5fphIVRnHhZ3Sw7enfmeXqidq5MWIdHAezFQJiAZGfUBgs0orv6zrOvyi.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Armenski seljaci na putu u izgnanstvo.<figure id="figure-j60aviaqxomoco8lla"><img id="j60aviaqxomoco8lla" src="https://cdn.durable.co/blocks/cN7JAjRUKtCTOs0U2ldpE8SGjI6iU2StTzSs0LxIFgtbOvER5ysfQCq23Tm1ua8Y.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption=" Do temelja razrušena armenska četvrt u Adani nakon napada turske vojske 1909. god." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/cN7JAjRUKtCTOs0U2ldpE8SGjI6iU2StTzSs0LxIFgtbOvER5ysfQCq23Tm1ua8Y.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Do temelja razrušena armenska četvrt u Adani nakon napada turske vojske 1909. god.<figure id="figure-hra1xzrcjjmoco94re"><img id="hra1xzrcjjmoco94re" src="https://cdn.durable.co/blocks/7cnwqCraDB3XJrdQpq5jgokP8EyVdIMllhalhSJdG2IwmLdFLYgDZ08lGzh0pNad.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="Armenska siročad s komadom tvrdoga kruha u ruci u jednom od brojnih armenskih logora na sjeveru Sirije." data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/7cnwqCraDB3XJrdQpq5jgokP8EyVdIMllhalhSJdG2IwmLdFLYgDZ08lGzh0pNad.png" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"><figcaption class="body-normal text-gray-500 mt-2">Armenska siročad s komadom tvrdoga kruha u ruci u jednom od brojnih armenskih logora na sjeveru Sirije.</figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure></figcaption></figure><blockquote>Zaključno, zar je moguće da su prije malo više od sto godina na vratima Europe ljude razapinjali, vješali, žive spaljivali, nabijali na kolce, žene silovali, ubijali djecu, rušili crkve, razbijali nadgrobne križeve, spaljivali cijela sela… samo zato što su bili druge vjere. Ni tisuću godina Turcima ne će biti dovoljno da se izbriše zločin koji su počinili nad Armencima. Turska još nije smogla političke snage da prizna genocid nad Armencima. Mnoge su se vlade, države, udruge i narodi odredili prema tomu genocidu. Nažalost, Hrvatska nije među njima. Izvor:HKV</blockquote>

M. Nosić: Slike govore više od tisuću riječi

Armenci diljem svijeta svake godine 24. travnja obilježuju Dan genocida nad Armencima. Godinama zaludu pokušavaju navesti Tursku na priznavanje tih tragičnih i barbarskih događaja 1894. - 1896. i 1915. god. Turska i dan-danas niječe zločin genocida nad Armencima tvrdeći da su to bile "pojedine tragične epizode u surječju građanskoga rata". Štoviše, turskim kaznenim zakonom je kažnjivo i samo spominjanje genocida nad &nbsp;Armencima. Tako je nakon izjave Orhana Pamuka, najpoznatijega turskoga pisca i dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2006. god., da je Turska odgovorna za genocid nad Armencima i Kurdima u kojem je ubijeno više od milijun pripadnika tih naroda, pokrenuta u Turskoj lavina optužbi i zahtjeva za njegovim linčom, zbog čega je bio prinuđen napustiti vlastitu zemlju i otići živjeti u inozemstvo. Najveći genocid nad Armencima izvršen je 1915. god. Počevši od 24. travnja 1915. pa sve do 1923. god. ubijeno je dva milijuna ljudi.<figure id="figure-ahqy0tjfckmobwkuj1" class=""><img id="ahqy0tjfckmobwkuj1" src="https://cdn.durable.co/blocks/1eTZU5jRJxUnScpt9encNAK9KchdyoDz9Morm2ZKWbV0wtykPChIJY9k7DKymwtl.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/1eTZU5jRJxUnScpt9encNAK9KchdyoDz9Morm2ZKWbV0wtykPChIJY9k7DKymwtl.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;"></figure><h3>Stradali intelektualci</h3>Dana 24. travnja 1915. god. u Carigradu i armenskim naseljima diljem prostrane turske države bio je uhićen velik broj poznatih armenskih intelektualaca: liječnika, učitelja, političara, svećenika, kniževnika i dr. Među njima bili su i vrhunski armenski pisci: Grigor Zohrap, Danijel Varužan, Siamanto, Ruben Sevak i Jeruhan. Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Carigradu Henri Morgentau, kao svjedok, obratio se je 1915. god. paši Mehmedu Talatu, ministru unutarnjih poslova turske države, govoreći da će jednoga dana njegov narod snositi odgovornost za počinjeni zločin. Talat mu je zajedljivo uzvratio: "Pred kim snositi odgovornost, nema više Armenaca! Učinio sam za tri mjeseca više negoli sultan Hamid za tri desetljeća".Adolf Hitler je prije napada na Poljsku, usput budi rečeno, svojim časnicima o pojedinim narodima rekao: "Moramo bez milosti ubijati sve: muškarce, žene i djecu. Ne ćemo se obazirati na javno mišljenje jer tko danas uopće više govori o ubijenim Armencima". Godine 1916. u sirijskoj pustinji Der Zor, gdje se je nalazilo 500 tisuća Armenaca, u životu je ostavljeno samo njih 10 do 20 tisuća ljudi. Stotine tisuća Armenaca protjerane su sa svojih ognjišta te su našli nova pribježišta u stranim zemljama. Armenski se biskup Nareg Alemezjan u subesjedi Glasu Koncila prigodom 1038. feste sv.Vlahe u Dubrovniku spominje:"Stotine tisuća Armenaca, poput mene, zbog genocida završili smo na Srednjem istoku, u Siriji i Libanonu, u Bejrutu. Moji povijesni korijeni su iz Armenije, iz Cilicije. Moji pradjedovi s očeve i majčine strane, preživjeli su genocid, rođeni su i živjeli u Ciliciji kao i moji roditelji koji sada žive u Kanadi. Ja sam završio u Libanonu jer nam nije bilo dopušteno ostati u domovini. Od desetog stoljeća sjedište naše Crkve je bilo u glavnom &nbsp;gradu Sisu u Ciliciji. Našem katolikosu, biskupima, svećenicima i vjernicima bilo je dano 24 sata da napuste svoje ognjište, Sis i Ciliciju. Pokupili su što su mogli, blago, zapise, relikvije, Sveto pismo, crkvene dokumente i sl. te su prošli kroz pustinju da bi došli u Siriju i onda u Bejrut u Libanonu".Prema podatcima Johanesa Lepsiusa, poznatoga njemačkoga bogoslova i humanista, broj ubijenih Armenaca u turskoj državi iznosio je milijun i pol, dok je njih 500 tisuća postalo izbjeglice. Osim ljudskih gubitaka bio je izvršen i kulturocid nad duhovnom i kulturnom baštinom armenskoga naroda, bio je sravnjen sa zemljom golem broj armenskih naselja, crkava, samostana te drugih povijesnih i kulturnih spomenika.O uništenju armenskoga naroda odlučili su najviši državni dužnosnici turske vlade, okupljeni oko mladoturske organizacije „Komitet za jedinstvo i napredak". Vladajući mladoturski trijumvirat ("diktatura triju paša") sastojao se je od paše Mehmeda Talata (ministra unutarnjih poslova), paše Ismaila Envera (ministra rata) i paše Ahmeda Džemala (ministra mornarice i vojnoga guvernera Sirije). Mladoturci su bili većinom masoni. Primjerice, Talat-pasa je 1909. god. u Istanbulu utemeljio masonsku ložu "Hjur ve Kabul Edeljmis" i tijekom je dvije godine zauzimao položaj Velikoga magistra.<figure id="figure-wll0orxqmmobwoqse" class=""><img id="wll0orxqmmobwoqse" src="https://cdn.durable.co/blocks/28qYpGr1YjQ9CWPHRhUcpCxlv2O2r35tMsINe9mSHQA6n9unVY1rFTSxbQierqGT.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/28qYpGr1YjQ9CWPHRhUcpCxlv2O2r35tMsINe9mSHQA6n9unVY1rFTSxbQierqGT.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;"></figure><h3>Glavni ideolozi</h3>Koncem rata, koji je Turska izgubila, glavni ideolozi armenskoga genocida pobjegli su uz pomoć njemačke podmornice iz zemlje u Njemačku. Na Talat-pašu je 15. ožujka 1921. god. u Berlinu izvršen atentat; izvršio ga je Armenac &nbsp;Sogomon Tejlirjan (1897. - 1960.) koji je u pokolju i progonu izgubio obitelj. Berlinski sud ga je oslobodio jer je izvršio atentat u neubrojivu stanju. Bio je svjedok silovanja svojih dviju sestara i ubojstva svojega brata sjekirom. Nakon suđenja 30 godina je živio u Srbiji, nekoliko godina u Valjevu, potom u Beogradu. Oženio se je Armenkom Anait Tatikjan s kojom je imao sina i kćerku. 1950-ih godina se je preselio u Ameriku. Umro je 1960. u San Franciscu.(ru.wikipedia.org).Ista je sudbina zadesila i Džemal-pašu kojega su ubili 1922. god. u Tiflisu u Gruziji Armenci Petros Ter-Pogosjan i Artašes Gevorgjan, članovi armenske stranke "Dašnakcutjun" (Armenska revolucionarna zajednica), i to u okviru operacije "Nemezic" (Nemesis ili Nemezida - starogrčka božica odmazde koja pravedno kažnjava zločince) za likvidaciju krivaca armenskoga genocida 1915. god. Enver-paša je poginuo 4. kolovoza 1922. god. selu Čagana u Tadžikistanu u boju s postrojbama Crvene armije. Još ranije, 1919. godine, turski vojni sud je odredio smrtne kazne visokim vojnim časnicima zbog uvlačenja Turske u rat te za zločinstvo koje je turska vojska počinila nad Armencima.Genocid nad Armencima su priznale i osudile mnoge zemlje i međunarodne organizacije: Europsko vijeće, Europarlament, UN-ova potkomisija za sprječavanje diskriminacije i zaštitu manjina; parlamenti Urugvaja, Francuske, Belgije, Danske, Italije, Nizozemske, Švicarske, Švedske, Rusije, Poljske, Libanona, Litve, Grčke, Slovačke, Cipra, Argentine, Venezuele, Čilea, Kanade, Vatikana, 43 od 50 država u SAD-u. Genocid je priznalo i Svjetsko vijeće Crkava. Zanimljivo je spomenuti da je među milijun i pol Armenaca koje su Turci 1915. god. zvjerski ubili, bilo i približno 100.000 armenskih katolika (v. M.Babić, Istočna liturgija i ikonografija: Skripte za potrebe studenata, Split, 2009./2010., str.8.). Povijesnu činjenicu genocida nad Armencima i narodno pamćenje Armenaca nitko ne može izbrisati.<figure id="figure-tfnch9uvbmobwrzi1"><img id="tfnch9uvbmobwrzi1" src="https://cdn.durable.co/blocks/0MxnDfeLRXZGtfyVkQbMa8fDf1PABJNIWabRAcyEMBrAqO74UA89o5cvlguizAiI.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionX="undefined" data-positionY="undefined" data-fullWidth="false"/></figure>

24. travnja - Dan genocida nad Armencima

Među armenskim blagdanima, Uskrs je najveći i najiščekivaniji blagdan koji simbolizira buđenje prirode, stari Armenci smatrali su Uskrs fiksnim praznikom. Poklapao se s ravnodnevnicom 21. ožujka ali kasnije prema crkvenom kalendaru (odlukom Nikejskog sabora 325. godine) slavi se prve nedjelje nakon proljetne ravnodnevnice i punog mjeseca. Pomiče se između 35 dana, od 22. ožujka do 25. travnja. Slavno Isusovo uskrsnuće naziva se i Զատիկ (Zatik), što znači odvajanje, razdvajanje, odlazak od grijeha i povratak Bogu. Glavne svečanosti počinju u subotu Velikog tjedna, a završavaju u ponedjeljak. Na blagdan Uskrsnuća vjernici se pozdravljaju radosnom viješću "Քրիստոս Յարեաւ ի մեռելոց" što znač - Krist uskrsnu od mrtvih i odgovaraju: "Օրհնեալ է Յարութիւնն Քրիստոսի" - Blagoslovljeno Uskrsnuće Kristovo.<figure id="figure-ubsin50k9lmnkhmsn0" class="selected"><img id="ubsin50k9lmnkhmsn0" src="https://cdn.durable.co/covers/277WoKlB2V9RpvjSX9XHhefmmI5kHEsy8YSll6ESzMnMuYGNCWxDbjdGmHDlM8ad.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined% 35%;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined%" data-positiony="35%" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/covers/277WoKlB2V9RpvjSX9XHhefmmI5kHEsy8YSll6ESzMnMuYGNCWxDbjdGmHDlM8ad.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined% 35%;"></figure>Blagdan Uskrsnuća Isusa Krista ili Uskrs u Armeniji, kao i u cijelom kršćanskom svijetu, ima bogat ritualni kompleks koji uključuje sve od crkvenih obreda do nacionalnih proslava. Dio svega toga je uskrsni obrok, koji je simboličan na ovaj dan: označava početak novog života. Veliki korizma završava večerom Navakatik, čija su tradicionalna jela jaja, riba, pilav od grožđica i vino kao piće. Na Uskrs je običaj bojati jaja u crveno ali danas se mogu koristiti sve dugine boje. Ovu tradiciju posebno vole djeca. Djeca izlaze u dvorište da se "bore", pokušavajući razbiti protivničko jaje svojim jajetom. Jaje, simbol svijeta, znači novi život i uskrsnuće, a crvena znači spasonosnu krv Kristovu, čijim je prolijevanjem čovječanstvo oslobođeno od izvornog, Adamovog grijeha. Isto značenje dijeli i crveno uskrsno vino. Armenci uglavnom slave Uskrs kod kuće, s obitelji i bliskim prijateljima. Tradicionalna riba na uskrsnom stolu također je jedan od simbola kršćanstva, a u prvim stoljećima kršćani su se međusobno prepoznavali po znaku ribe. Grožđice i suho voće rižota, napravljenog od riže, grožđica, suhog voća i orašastih plodova, simboliziraju kršćane svijeta, a riža simbolizira cijelo čovječanstvo.<figure id="figure-zknw7zlxybmnkhnvlo" class="selected"><img id="zknw7zlxybmnkhnvlo" src="https://cdn.durable.co/blocks/8APXXZRV4rrN3CGSF1WiM5Sat1FGh4aN4lAtNuuFc5srQJrJfpDydDg2t1vTxMmq.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/8APXXZRV4rrN3CGSF1WiM5Sat1FGh4aN4lAtNuuFc5srQJrJfpDydDg2t1vTxMmq.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;"></figure>

Kako Armenci slave Uskrs

<h3>Zračna luka Zvarnots, Yerevan. Subota, 6. svibnja 2023., oko 13 sati.</h3>Sjedam na slobodan stolac, čekam let za Zagreb. Prebirem dojmove proteklih dana u Armeniji.Podignem pogled, a preda mnom se pojavio On. Zapravo, On je gledao mene i smješkao se pogledom: 'Znao sam da ću te osvojiti, no trebala si doći. Čekao sam te.'Tek sam koju godinu prije saznala da postoji i tko je On i što znači Armencima, kršćanima, cijelom čovječanstvu. No, nisam očekivala da će me susret s Njim potpuno omamiti. Da će zaustaviti vrijeme, disanje i misli. Isti čas, bila sam sva u suzama, potpuno nezainteresirana za okolinu i žamor koji me okruživao.Pred sobom sam vidjela velike vode potopa, arku, golubicu, maslinovu grančicu, vrh Ararata obasjan suncem i nasmiješenog Nou. Vidjela sam Nou kako s obitelji i životinjama silazi s arke i naseljava ovu plodnu dolinu - tlo na kojemu se i sama nalazim i u koje upravo netremice gledam. Vidjela sam Urartu, ponosne kraljeve i kraljice armenskih dinastija, svu silu osvajača i vojski koje su ovuda prolazile, gazile, pregazile. Vidjela sam Isusove apostole Bartolomeja i Tadeja kako nose Longinovo koplje i pohranjuju ga u Ečmiadzin. Vidjela sam sv. Grugra zatočenog u Khor Virapu i Kralja Tridatea kako u zahvalnosti postaje kršćanin. Vidjela sam Gayane, Hripsime, Mesropa Maštoca, prvu školu u Amarasu, Van, Ani i crkve, stotine i tisuće njih. Gledala sam, zurila sam u prizore stradanja, mučenja i progona Armenaca u 20. stoljeću. Vidjela sam Komitasa, Khachatryana, Charentsa, Shiraza, Isahakyana.… I Sergeya Khachatryana, uronjenog u Armeniju, dok diljem svijeta rastvara dušu, svirajući najdirljivije bolne melodije svoje Domovine Armenije. Sve sam to vidjela, zureći u Njega. U Ararat. Neopisivo zadivljujuća planina – svjedok, više tisuća godina, neopisivo zadivljujućih događaja.Osjetila sam u jednom trenutku, na jednom-ovom mjestu, zbijenu cjelokupnu povijest čovječanstva.A onda mi je, odjednom, sijevnula misao: 'Armenci, koji itekako poznaju svoju mučeničku povijest, svaki dan gledaju tog Diva, koji ih je iznjedrio, s kojega su sišli, s kojim su vezani neraskidivom vezom pupčane vrpce…gledaju Ga, svaki dan, svakoga jutra se s njim bude, s njim žive, s njime liježu - svjesni da je uvijek tu, da ih čuva, promatra, grli. Grli. Na samu pomisao zagrljaja, shvatim kako Ga oni, Armenci, koji Ga vide tako da Ga gotovo mogu dotaći, ne mogu zauzvrat zagrliti.Ta mi pomisao potpuno shrva tijelo i suze se nekontrolirano zakotrljaše.Dva dana ranije, istoga svibnja, vidjela sam Ga rano ujutro, ne očekujući, izlazeći iz katedrale sv. Grgura Prosvjetitelja. Mislim da sam glasno kriknula i ustuknula ugledavši Njegovu pojavu preda mnom, zasljepljujuću blještavu bjelinu i gigantsku veličinu, koja je nadmašivala čitav horizont.Zacijelo najviše fotografija u mobitelu upravo su slike i prizori Ararata: u svitanje, zoru, preko dana, bilo uz ili pod oblacima, zaogrnut maglom, ili mrakom, mjesečinom ili potpuno čist obasjan prvim suncem, iz stana, sa Cascada, vozeći se prema Masisu ili dalje prema Sevanu, Noravanku, ili Tatevu…Uvijek, ali uvijek je nevjerojatan, neopisiv, jedinstven. Ostavlja bez daha i bez riječi.Stan u kojemu odsjedam, uvijek je isti, zbog pogleda na Njega - ujutro me budi; ili se sama budim da bih mu se divila, vidjela sve njegove, i najmanje mijene; razgovarala s njim, šutila, zanijemila. Pred poviješću. Pred Istinom. Pred Bogom. Pred Armenijom. Zadnji put, 6. lipnja 2025. gledala sam ga s Cascada i dakako, sa Zvarnotsa.<figure id="figure-y64kgxkj3mfp4xjdr"><img id="y64kgxkj3mfp4xjdr" src="https://cdn.durable.co/blocks/38hTi08jUbGCVayG3CBkBJoFHJkjEdSIyKzXqmVybZCZosYdl2ZOQoIY8wCdgHjR.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: 50% 25%;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="50%" data-positiony="25%" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/38hTi08jUbGCVayG3CBkBJoFHJkjEdSIyKzXqmVybZCZosYdl2ZOQoIY8wCdgHjR.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: 50% 25%;"></figure> I da: Moja putovnica – hrvatska dakako - ispunjena je isključivo pečatima ulaska i izlaska u Armeniju.A na svakom je pečatu Ararat.Svaki se put zahvalno nasmiješim kada dolazim, ili orošenim očima kada odlazim, osoblju u zračnoj luci Zvarnots, koji u moju putovnicu utisnu pečat – Ararat.I potom ju prislonim na grudi.Ti su pečati Ararata pečati Ararata u mom srcu i duši.<figure id="figure-f07p58jfbdmfp4w1q3"><img id="f07p58jfbdmfp4w1q3" src="https://cdn.durable.co/blocks/2bibU3zyPLEirEjsp0gtyoNQqoH8Ey5MCoaRIwoxe1FVq74VIVB3cjYTYsNcxWwK.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/2bibU3zyPLEirEjsp0gtyoNQqoH8Ey5MCoaRIwoxe1FVq74VIVB3cjYTYsNcxWwK.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;"></figure> Zauvijek. Imam posebno vrijednu putovnicu. Najposebniju. Najvrjedniju. Neopisivo zahvalna za darovanu milost ovoga iskustva. Eva 17. rujna 2025.

Ararat ili: Najvrjednija putovnica na svijetu – je moja putovnica 🇭🇷 (ili: Zašto su važni simboli) 🇦🇲🏔

Zagreb – Music has a way of uniting us, offering solace and connection in life’s most challenging moments. On Monday, May 12th, 2025, at 7:00 PM, the Bornstein Wine Bar at Kaptol 19 will host a truly special event, A Tender Night of Armenian Songs.This intimate concert promises an unforgettable evening, blending the artistry of Armenian culture with a profound message of compassion and hope. Featuring celebrated artists Lilit Bleyan and Tigran Ter Stepanian, the night will invite guests to experience the beauty of Armenian melodies while supporting a meaningful cause.<h3>More Than Just Music</h3>This gathering goes beyond entertainment. It is a heartfelt response to the struggles faced by the Armenian community of Artsakh, where 120,000 people, including thousands of children, were recently forced to flee their homes.<figure id="figure-eotyrz4fupmadn7skp"><img id="eotyrz4fupmadn7skp" src="https://cdn.durable.co/blocks/8Po7dGzreFUnycy364mLMJlA7szFpR1w9l8erUPhgzHprCb4MqkEl9USiT3FnAmG.jpg" alt="Born in Artsakh" title="Born in Artsakh" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: 45% 50%;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionX="45%" data-positionY="50%" data-fullWidth="false"/></figure>Among these displaced individuals are young musicians who have not only lost their homes but also their instruments – key tools for expressing their emotions and preserving their cultural heritage. This evening is dedicated to restoring their voices through music. Every euro raised will be used to purchase a musical instrument for one of these talented children, offering them a chance to keep their dreams alive.<h3>An Evening of Soul and Connection</h3>Lilit Bleyan and Tigran Ter Stepanian are renowned for their deeply emotional performances, which have touched audiences across Europe and Armenia. Lilit’s heartfelt singing and Tigran’s masterful guitar playing will create an atmosphere of warmth and unity, reminding us of music’s power to bridge distances and heal wounds.<figure id="figure-hdiwmib1a4madn9h1m"><img id="hdiwmib1a4madn9h1m" src="https://cdn.durable.co/blocks/13VNaAwq4LMQUoTR4NexaUYLB0JaDVYfwpuOJeXmFF44qL9MvZe9oyov4HHz0QrU.jpg" alt="Lilit Bleyan and Tigaran Ter Stepanian" title="Lilit Bleyan and Tigaran Ter Stepanian" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 1/1; object-position: undefined undefined;" data-corners="default" data-aspect="1:1" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/13VNaAwq4LMQUoTR4NexaUYLB0JaDVYfwpuOJeXmFF44qL9MvZe9oyov4HHz0QrU.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 1/1; object-position: undefined undefined;"></figure>The concert offers more than just a performance – it is a call to action. Together, we can help reignite the spark of creativity and hope for a displaced young musician.<h3>Join Us in Making a Difference</h3>With only 40 seats available, this event promises a truly personal and memorable experience. Your presence will contribute to a meaningful cause, sending a powerful message of solidarity to those in need.<h3>Event Details</h3>What: A Tender Night of Armenian Songs (Charity Concert) When: Monday, May 12th, 2025, 7:00 PM Where: Bornstein Wine Bar, Kaptol 19, Zagreb Why: To support young displaced musicians from Artsakh by providing them with instruments.Reserve your spot by emailing arm.cro.community@gmail.com. Let’s fill the room with music, compassion, and hope for brighter days ahead.<figure id="figure-epcmgw0p4nmadnae1z"><img id="epcmgw0p4nmadnae1z" src="https://cdn.durable.co/blocks/ejhgeNpZ6JwNvEO0TeTnOw02MRdffnCJtU5OoiyciFJ5tQRmgalSKKuTGJAO06iJ.png" alt="Charity concert poster" title="Charity concert poster" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined undefined;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/ejhgeNpZ6JwNvEO0TeTnOw02MRdffnCJtU5OoiyciFJ5tQRmgalSKKuTGJAO06iJ.png" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined undefined;"></figure>

A Tender Night of Armenian Songs: Charity Concert

Povodom 110. obljetnice genocida nad Armencima, u organizaciji Armensko – hrvatske zajednice i HKD Napredak, u četvrtak, 24. travnja 2025. godine u dvorani Napretka održan koncert '110 minuta za 110 godina', na kojemu su nastupili armenski i hrvatski glazbenici izvodeći skladbe armenskih skladatelja.<figure id="figure-qvdjwegkjrma4cyqrk"><img id="qvdjwegkjrma4cyqrk" src="https://cdn.durable.co/blocks/10hdGvK4xP9x20MhZiUpmDMvZ4uUxAgkytXbKyRrTxw3TznBphUqKECZ8eFMJOrt.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="3:2" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/10hdGvK4xP9x20MhZiUpmDMvZ4uUxAgkytXbKyRrTxw3TznBphUqKECZ8eFMJOrt.png" data-mce-style="aspect-ratio: 3/2; object-position: center center;"></figure>Na početku koncerta, brojnoj se publici obratila predsjednica Armensko – hrvatske zajednice Alina Gishyan sljedećim riječima:' Dragi uzvanici, cijenjeni i dragi članovi Armensko - hrvatske zajednice, Dobrodošli i hvala vam što ste večeras došli na ovaj važan događaj: koncert u sjećanje &nbsp;na genocid nad armenskim narodom 1915. godine. Važno je danas biti ovdje: odgovornost prema istini i pravdi nalažu nam čuvati sjećanje na žrtvu i tragediju koja je učinjena nad Armencima na početku 20.stoljeca, &nbsp;a o kojoj se i u Hrvatskoj i svijetu i danas malo zna i rijetko govori. Ova večer posvećena je sjećanju na najmanje 1.5 &nbsp;milijun Armenaca koji su na najokrutniji način &nbsp;izgubili svoje živote tijekom jednog od najmračnijih razdoblja ljudske povijesti. Njihovi utihnuli vapaji i krici, odjekuju u dušama &nbsp;preživjelih naraštaja sve do današnjih dana. Večeras osim sto dajemo počast stradalima, &nbsp;zahvaljujemo za svjedočenje zadivljujuće izdržljivosti &nbsp;i snage armenskoga naroda i čovjeka. Armenski narod svim poteškoćama usprkos, nikada ne odustaje, ne prestaje nicati, obnavljati i graditi svoje živote, i to upravo zahvaljujući njegovanju i čuvanju vlastitoga identiteta: kulture i duha, istovremeno dajući neizmjeran doprinos društvima i državama &nbsp;u kojima su nastavili živjeti.&nbsp; Ovaj koncert svjedočanstvo je neuništivog duha naših armenskih &nbsp;predaka i trajne snage njihovog naslijeđa koje su nam ostavili. Glazba ima jedinstvenu moć: nadilazi granice i govori izravno ljudskom srcu. Večeras, kroz univerzalni jezik melodije i harmonije, želimo izraziti zahvalnost za našu &nbsp;prošlost, u kojoj se nalazi nadahnuće za sadašnjost i nadu za budućnost. Želim izraziti svoju najdublju zahvalnost svim glazbenicima – izvođačima, organizatorima koji su omogućili ovaj događaj i svima vama koji ste ovdje s nama.’<figure id="figure-owe14y3ubima4cxw3d"><img id="owe14y3ubima4cxw3d" src="https://cdn.durable.co/blocks/1fyYbs7JpFps6M7VOaP4I3wfFP2fgRQW2Gw9ee9LCwPKzT7QqTW88zNDtffpkaNO.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: 50% 0%;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="50%" data-positiony="0%" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/1fyYbs7JpFps6M7VOaP4I3wfFP2fgRQW2Gw9ee9LCwPKzT7QqTW88zNDtffpkaNO.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: 50% 0%;"></figure>Među uzvanicima bile su saborska zastupnica gđa Zdravka Bušić i gđa Danka Petričević iz ministarstva vanjskih i europskih poslova, članovi Armensko – hrvatske zajednice, glazbenici, studenti, kolege i poštovatelji Armenaca.<figure id="figure-p7kihx0336ma4cmxlc"><img id="p7kihx0336ma4cmxlc" src="https://cdn.durable.co/blocks/31EFxJYXyquJMDeMcltp0snbdeyD4aik5hwCvjxjgd2S39UiSvPNrbX2b8hE8iTU.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined undefined;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/31EFxJYXyquJMDeMcltp0snbdeyD4aik5hwCvjxjgd2S39UiSvPNrbX2b8hE8iTU.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined undefined;"></figure>Na koncertu su nastupili studenti Muzičke akademije u Zagrebu, koje je za ovu priliku priredila i program odabrala izv. prof. art. Julia Gubajdullina; a među kojima su i studenti iz Armenije, pijanistica Lilit Martirosyan i violinist Hayk Martirosyan, koji se ove akademske godine nalaze na studentskoj razmjeni na Muzičkoj akademiji u okviru Erasmus programa. Hayk i Lilit odsvirali su Komitasove skladbe Tzirani tzar (Marelica) i Krunk (Ždral) u obradbama Gabrielyana i Aslamazyana, a čiji stihovi pjesama govore o čežnji za povratkom u domovinu Armenijom i njezinoj ljepoti.<figure id="figure-nqdm91u5b8ma4cod0k"><img id="nqdm91u5b8ma4cod0k" src="https://cdn.durable.co/covers/ay7aA4a3P2sfNxKmgUP1N1YFngCRdt6p5QA8SvQvYfKvMERRcIpxXTGyNphgrBe6.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined undefined;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/covers/ay7aA4a3P2sfNxKmgUP1N1YFngCRdt6p5QA8SvQvYfKvMERRcIpxXTGyNphgrBe6.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: undefined undefined;"></figure>Osim studenata, iz Armenije su došli pijanistica Katarine Hovsepyan (s Državnoga Konzervatorija Komitas u Yerevanu u Armeniji), te tenor Hayk Vardanyan, koji su prethodnih dana imali koncerte u Italiji, te su nas počastili dolaskom u Hrvatsku i Zagreb i sudjelovanjem na koncertu - upravo 24. travnja – na dan kada se Armenci diljem Armenije i svijeta (u višemilijunskoj dijaspori) prisjećaju jednog od najbremenitijih razdoblja svoje mučeničke povijesti. Katarine Hovsepyan odsvirala je izbor plesova iz ciklusa 'Sedam armenskih plesova' skladatelja i muzikologa Komitasa na samom početku koncerta. Tenor Hayk Vardanyan, uz klavirsku suradnju Katarine Hovsepyan, izveo je Komitasove pjesme 'Yerkiqn ampel e' i 'Qele, qele', te pjesmu Sayat-Nove 'Qani vur janim'.<figure id="figure-tzjaexf7suma4cw0ft"><img id="tzjaexf7suma4cw0ft" src="https://cdn.durable.co/blocks/15vqa330vhgoih2u41kapLoTni0hKfdlj0UoIy4PUMmDIPCYtE6lJdvh6PgYfAEE.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/15vqa330vhgoih2u41kapLoTni0hKfdlj0UoIy4PUMmDIPCYtE6lJdvh6PgYfAEE.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;"></figure>Armensko – hrvatski pijanist i klavirski pedagog, prof. art. Ruben Dalibaltayan, jedan je od najvećih i najtraženijih hrvatskih i europskih pijanista i pedagoga. Njegovo je sudjelovanje, nastup i iznimno nadahnuta izvedba na ovome koncertu, ostavila je izniman dojam i snažan glazbeni i emotivni doživljaj na publiku, u izvedbama Komitasove skladbe 'Oror' i 'Impromptu' Arna Babajanyana.<figure id="figure-wuj3pi30ima4d3o69"><img id="wuj3pi30ima4d3o69" src="https://cdn.durable.co/blocks/7ZNca3g6pGoscthps7GVp2w7jWEb0Avo4mRzxjwcYrUrzQVKMsFAdKRaMR52ap9h.png" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: 50% 10%;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="50%" data-positiony="10%" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/7ZNca3g6pGoscthps7GVp2w7jWEb0Avo4mRzxjwcYrUrzQVKMsFAdKRaMR52ap9h.png" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: 50% 10%;"></figure>U glazbenoj obitelji Dalibaltayan, uz Rubena i suprugu mu Juliju Gubajdullinu, nastupio je i jedan od njihovih sinova, violončelist Andrej Dalibaltayan, nastupivši uz violinista Hayka i Evu Kirchmayer Bilić na klaviru, a izveli su 'Nocturno' Arna Babajanyana.Katarine Hovsepyan i Eva Kirchmayer Bilić četveroručno su izvele dvije skladbe Stepana Shakaryana, dok su na kraju koncerta Suitu za klarinet, violinu i klavir odsvirali studenti Hayk i Lilit uz kolegu klarinetistu Jose Antonio-Garcia Trevijano, Erasmus studenta iz Španjolske.<figure id="figure-ibz04yb00ima4d4paw"><img id="ibz04yb00ima4d4paw" src="https://cdn.durable.co/blocks/34dNASnxVCSTzAL382V9Kp4TQ2JexYrx8uTVOSz8YcdUrlUqcBzx95CakQyeFDHJ.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionX="undefined" data-positionY="undefined" data-fullWidth="false"/></figure>Nazočna je publika snažnim pljeskom ispratila i zahvalila glazbenicima, a mnogi su prilazili, gotovo u suzama, iskazujući intenzivne emocije i interes za armensku glazbu.<figure id="figure-g9oc8t5sdma4d0cnx"><img id="g9oc8t5sdma4d0cnx" src="https://cdn.durable.co/blocks/1bokKIWmH4S4yNjhDGqOFyn6IQsTJAr63fCPooUHjJMKT7qUF0wJ5pb9KuhRqtzc.jpg" alt="" title="" class="object-cover bg-gray-100 " style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;" data-corners="default" data-aspect="16:9" data-caption="" data-positionx="undefined" data-positiony="undefined" data-fullwidth="false" data-mce-src="https://cdn.durable.co/blocks/1bokKIWmH4S4yNjhDGqOFyn6IQsTJAr63fCPooUHjJMKT7qUF0wJ5pb9KuhRqtzc.jpg" data-mce-style="aspect-ratio: 16/9; object-position: center center;"></figure>Nadamo se da će obilježavanje Dana sjećanja genocida nad Armencima doprinijeti širenju istine o povijesti armenskoga naroda.

110 minuta za 110 godina

Armenian - Croatian Community

The Armenian-Croatian Community serves as a vibrant cultural bridge between Armenia and Croatia, fostering connections, preserving heritage, and promoting cultural exchange. Founded to unite individuals with Armenian roots and those interested in Armenian culture, the community actively engages in events, workshops, and collaborations that celebrate the rich traditions, history, and art of both nations.